Novosti

Naslov:

Izbori 2003, Prilog: Boris Mikšić

Izvor:

HRT 3

Datum:

12/11/2003

HRT 3, 12.11.2003., 11:00
Emisija: Izbori 2003
Prilog: Boris Mikši?
Trajanje: 45:00 min

Novinarka (Maja Sever): U pred izbornom programu HRT-a došlo je vrijeme za nezavisnu listu Borisa Mikši?a. Dobro ve?er, dobro došli na HRT. Vjerujem da ?e se gospoda složiti da prvo predstavimo dame. Tako je s moje desne strane gospo?a Mirjana Dobranovi?. Dobro ve?er. S moje lijeve strane Dubravka Bijegovi? i nositelj liste Boris Mikši?. Napisali ste knjigu "Ameri?ki san", de?ko s Trešnjevke. Stvarno ste s Trešnjevke?

Boris Mikši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Jesam.

Novinarka (Maja Sever): O fino. Dobrodošli na Prisavlje. Smoje lijeve strane gospodin Zlatko Grba?i?. Dobro ve?er vama i na kraju profesor, moj bivši profesor. Pravila igre svi znate, ovo je 45 minutna emisija imate uvodno pravo po minutu za predstavljanje politi?kih ideja, zatim po dvije minute za svako pitanje kojih je dvadeset. Zato vas lijepo molim pokušajte se držati zadanog vremena kako bi stigli razgovarati o vrlo važnim temama za Hrvatsku. Evo gospodine Mikši? kažete ostvarili ste ameri?ki san. Kako ?ete ostvariti hrvatski san? Kako ?ete ostvariti, odnosno koje politi?ke ideje namjeravate ostvariti ovdje u Hrvatskoj?

Boris Mikši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Prošlo je ve? 30 godina kako sam otišao iz Hrvatske. Kako se kaže "trbuhom za kruhom". To je bilo poslije pada "hrvatskog prolje?a". Jednostavno sam želi pokrenuti novi život, do?i do novih ideala i sada se vra?am u svoju rodnu Hrvatsku trideset godina stariji sa znanjem, sa iskustvom. Izgradio sam u svojoj karijeri svjetsku korporaciju i želio bih tim svojim iskustvima pomo?i Hrvatskoj da se ona digne na nivo svjetske tehnologije. U tome je bit ove naše prezentacije danas. Hrvatskoj trebaju novi ljudi, trebaju nove ideje i mislim da ova grupa, koja je tu pred vama, ima fantasti?an talent, snagu i energiju da zastupa hrvatske gra?ane u Saboru.

Novinarka (Maja Sever): Sada da vidimo kakve vi to programe nudite hrvatskoj javnosti. Idemo po najvažnijim temama za Hrvatsku državu i to je svakako, složit ?e se ve?ina gra?ana, pokazuju brojne ankete, nezaposlenost. Po današnjim podacima "Hrvatskog zavoda za zapošljavanje" ponovno je u porastu 1,6% više, nego u rujnu. Danas je 312 tisu?a i 313 ljudi u Hrvatskoj nezaposleno. Kako mislite riješiti taj problem?

Zlatko Grbaši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Problem nezaposlenosti i pove?anja životnog standarda hrvatskih gra?ana to je jedan složeni kompleksni problem koga su pokušavali do sada riješiti, ali ne mogu. Me?utim, Nezavisna lista gospodina Mikši?a koji je ovdje sa nama, koji nas predstavlja ima rješenje i za taj problem. To su nova lica ovdje, a da bi smo smanjili nezaposlenost koja je tu sada prezentirana je op?i gospodarski razvoj. Hrvatska osim te nezaposlenosti ima milijun i 350 tisu?a radno aktivnih ljudi, milijun i 50 tisu?a umirovljenika, 750 tisu?a ljudi radi prakti?ki za 4.4 milijuna Hrvata koji su direktno u proizvodnji. U sloganu naše Nezavisne liste, koji ?e kasnije re?i gospodin Mikši?, stoji da kada država diše u tom slu?aju i država ?e i živjeti. Ako mi ne napravimo drasti?ne promijene u principu zapošljavanja ljudi, Hrvatska ne?e imati lijepu budu?nost. Da bi to postigli moraju proraditi sve institucije državne vlasti. Institucija pravnoga sustava, odnosno da se zakon primjenjuje, doslovno da se primjenjuje. Da strani investitori ovdje imaju jednu sigurnost ulaganja prema Hrvatskoj. Gospodin Mikši? je most spona izme?u ameri?kih Hrvata iseljenika i naše domovine Hrvatske. Gdje je njegova garancija prisustva u Hrvatskoj isto tako velika garancija i mogu?nosti investicije u Hrvatsku.

Novinarka (Maja Sever): Rekli ste strana ulaganja, gospodin Mikši? mogao bi biti most. Recite koliko je danas po vašem mišljenju administracija, birokracija u Hrvatskoj zapreka stranim ulaganjima?

Tomo Antol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Birokracija je doista velika zapreka stranim ulaga?ima, ali i ne samo njima. Birokracija je ina?e problem i kad je rije? o ostvarivanju prav gra?ana. Kada pokušavaju koristiti administrativne u sluge državnih službi. U velikim politi?kim zaokretima uvijek se pokušavalo radikalnim mjerama suzbiti birokraciju, birokratizam i nikada se to nije uspjelo. Tu bitku kroz birokraciju politika je uvijek gubila. Dakle mogu?e je samo postupnim metodama, sredstvima, zahvatima u taj sustav na kojem ?e po?ela birokratizma nju stavljat pod kontrolu. Pitanje je naravno od kuda, gdje su uzroci birokracije i birokratizma? Da li u lošim zakonima ili u njenoj samovolji? U dobroj mjeri u lošim zakonima cvijeta birokracija. To ?e re?i da prve efikasne mjere koje je mogu?e poduzeti da se birokracija suzbije je zakonodavstvo. Dakle zakoni koji ?e precizno propisati prava i obveze administrativnih službi i staviti je na taj na?in pod kontrolu, ali postoji još zahtjeva i potrebe za kontrolom. I to internom, unutar službe same i svakako eksternom iz drugih državnih službi. Sve u svemu birokracija jest problem, ali nju je mogu?e staviti pod kontrolu kako pokazuju suvremene države ovim na?inom kojim sam kazao i to bi morala Hrvatska država u?initi.

Novinarka (Maja Sever): Recite mi ho?e li za pokretanje proizvodnje, smanjenja zaposlenosti, ho?e li vaša Neovisna lista, ljudi iz vaše liste ukoliko do?u na vlast i dalje zaduživati se vani? Vjerojatno znate da Hrvatska danas ima više od 20 milijardi dolara duga. Da li znate da ako do?ete na vlast, ve? sljede?e godine vas ?eka 3 milijarde dolara koje treba isplatiti za razno razne strane kredite? Kako mislite se nosit sa problemom velikog vanjskog duga?

Boris Mikši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Klju?na rije? ovdje je disciplina. Ja to zovem "zlatno pravilo 20, 20, 20". To pravilo sam primijenio u svojoj firmi i ljudi to shva?aju, to jednostavno se sjetit toga. Radi se o 20% porasta godišnje, npr. Izvoza. To treba biti jedna poruka koju svi moraju prihvatiti. 20% ušte?evina, zna?i treba štediti na administraciji na bilo ?emu da se mogu smanjit troškovi i 20% nove tehnologije svake godine. Novih proizvoda, novih ideja, to je relativno jednostavno pravilo, ali stvarno funkcionira kad se provede u praksi, kad svi u tom sudjeluju. Dalje ideje koje se mogu brzo sprovesti. Npr. Da ti dugovi koji se smatraju dugovima, dakle dugovi koje banke ostvaruju se ne smiju prenijeti na gra?ane Hrvatske. To su dakle dugovi bankarstva, a ne odgovornost pojedinog gra?ana.

Zlatko Grbaši?: (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Ja bi ?ak korigirao nije 20 milijardi dolara, on je ve? 29 milijardi, nitko ne ra?una onu kamatu koja je. S druge strane bi rekao da je dug države 9 milijardi, mi smo to bili analizirali. Kao što je rekao gospodin Mikši? isto tako drugi je dug države, odnosno banaka, koje su prema vani, one su danas privatizirane i to je njihov dug. I dug poduze?a, velikih firmi koji se stvorio koje su se vani zadužile. Zaduživanje nije grijeh, ali treba biti proizvodnja koja ?e vra?ati taj dug. Uslužne djelatnosti i sve druge ne mogu taj dug vratiti. Dakle proizvodnja, gospodarski agresivni gospodarski razvoj.

Novinarka (Maja Sever): Gospodin Mikši? je me?u ostalim spomenuo da je u svojoj firmi imao pravilo, me?u ostalim, i 20% izvoza godišnje. Na koji na?in bi pove?ali izvoz u državi? U vašem programu tako?er piše da je izgradnja stabilne konkurentne privrede i jedna od osnova vaših programa. S ?ime Hrvatska može konkurirati na svjetskom tržištu?

Boris Mikši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): U prvom redu potreban nam je model da se male i srednje firme na neki na?in i tehnološki postave prema svijetu. Dakle da tehnologija u te firme obogati njihov program. To vam je jako dobar primjer finske "Nokie". Prije 25 godina ja sam putovao u Finsku i to vam je bila obi?na tvornica kabela. Nema nekih naro?itih razloga zašto se "Nokia" tako dobro razvila. Me?utim, ideja je da su Finci shvatili da postoji itekako velika perspektiva u telekomunikacijama. "Nokia" se postavila prema svijetu i danas kontrolira preko 50% svjetskog tržišta telekomunikacija. Takve firme kao što su "Nokia" bi se trebale razviti u Hrvatskoj. Imamo ljudi, imamo znanja, treba ?e na neki na?in da država pomogne tim firmama da se tehnološki uzdignu i po?nu izvoziti na svjetsko tržište.

Novinarka (Maja Sever): Imamo i mnogo tvrtki koje su privatizirane u proteklih 10 godina. Mnoge od njih su po mišljenju ve?ine u javnosti netransparentno privatizirane. Da li se vi zalažete? Kakav je odnos prema privatizaciji, daljnjoj privatizaciji i zalažete li se za reviziju dosadašnjih privatizacija, recimo nekih spornih?

Boris Mikši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): U svojoj vlastitoj firmi ja sam prije par godina pokušao kupit jednu firmu koja je ustvari bila u fondu za privatizaciju i jednostavno nisam uspio zbog kompleksne birokratske situacije kakva je u Hrvatskoj. Tog su svi svjesni. Dakle to bi se prvo moralo promijeniti, ta kompleksna birokracija. Da taj proces bude transparentan, privatizacije. U privatizaciji se ne smije srljati. Mislim da postoji puno firmi u svijetu. Danas i u zapadnom svijetu, zapadnim državama gdje imate još uvijek firme koje su pod kontrolom države i dobro funkcioniraju, zapošljavaju puno radnika i profitabilne su. Dakle, ne privatizacija pošto-poto, nego privatizacija kad imamo poštenog partnera koji je spreman platiti stvarnu vrijednost te firme. To je važno.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Jantol recite vi koju rije? još o privatizaciji. Svih ovih godina ovdje pratili ste te procese, revizije da ili ne? Ujedno bi vas pitala kratko vaša lista, vaši ljudi, odnos prema porezima. Kako bi vi mijenjali porez? Biste li ih mijenjali? Kakva je porezna politika ove liste?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Prvo privatizacija. Privatizacija je doista ozbiljan problem, ?ak je mogli bi smo kotirati, negdje na razini najve?ih problema spram kojih se o?ituju sve vode?e politi?ke snage. Ja mislim da bi stvari u tom pogledu trebali nazvati pravim imenom. Sve velike revolucije, u nas je izvedena demokratska revolucija. Koje su mijenjale temeljne odnose vlasništva bile su velike plja?ke. Nažalost takve privatizacije su provedene i u nas. Što sada ?initi. Po mom sudu ništa glede te privatizacije. Naprosto se mora ozakoniti postoje?e stanje i pogledati što dalje. Što u?initi u tom smislu dalje. Ono što je u nas problem, mislim da je problem jedne puzaju?e situacije koja još uvijek traje na onim dijelovima društvenog bogatstva osobito proizvodnih sredstava, koje još nisu privatizirane. Jeli u tijeku je privatizacija INE, ranije komunikacije, banke i sli?no. Do?i ?e na red hoteli i koješta drugo. Pouke prethodne privatizacije. Mislim da bi u ovom slu?aju bile sljede?e. Kao što se u prethodnom razdoblju privatizacije država nije podnijela kako valja. Naprotiv, umjesto da sprije?i nepravedne zahvate u odnosu vlasništva, vlast je sama sudjelovala stvaraju?i svoje tajkune. Daju?i gotovo za badava ?itave tvornice i banke. Dakle, ono što je država trebala u?initi nije u?inila. Sprije?ila najgore oblike plja?ke i ovog trenutka valja državu natjerati, vlast natjerati da sprije?i oblike privatizacije koji slijede prethodni model.

Novinarka (Maja Sever): Dakle to bi vi u?inili da do?ete na vlast?

Tromo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): To bi smo mi u?inili. Upozorili upravo na te plazaju?e oblike otu?ivanja, rekao bih društvenog bogatstva. Rasprodaje nacionalnog bogatstva i unutar samog sustava što se doga?a u tom pogledu.

Novinarka (Maja Sever): Što bi ste u?inili s porezima?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Porezi. Pogledajte sasvim na?elno. Imate dvije vrste porezne politike. Ili je porezna politika u funkciji pribavljanja sredstava za onu "vre?u bez dna" koja se zove državni prora?un ili je u funkciji razvojne politike. U nas je nažalost porezna politika upravo ono prvo. U funkciji pribavljanja sredstava za državni prora?un kojem naravno nikad nema dovoljno sredstava za sve one izdatke koje si je država pripisala. Me?utim ono što bi valjalo u?initi i ono što bi smo mi inicirali jest staviti poreznu politiku u funkciju društvenoga., ponajprije privrednog razvitka, implikacija ?ega jesu onda indiferencirane porezne stope. Na taj na?in da za one dijelove privrede koje bi smo prosudili da ?e biti lokomotive koje bi vukle privrednu kompoziciju, olakšali njima, olabavili, poreznu om?u oko vrata, pustili da diše i da povu?e ostale. Dakle poreznu politiku u funkciji razvoja, to bi smo u?inili.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Grba?i?u vi ste dobro pripremljeni, znate mnoge podatke. Vjerojatno i znate koliko je neriješenih slu?ajeva u pravosu?u ili to baš nitko ne zna, uglavnom mnogo. Teško je stanje u pravosu?u. Na koji na?in bi ljudi s vaše liste ukoliko do?ete na vlast se primili posla u ovom sektoru, sektoru pravosu?a?

Zlatko Grbaši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Prvi pravilo to je funkcioniranje pravne države. Danas su dodijeljena rješenja. Tvrde da imamo pravnu državu, me?utim mnogi objektivni, kriti?ari i pametni ljudi kažu da pravna država kod nas ne funkcionira, a formula pravne države se sastoji u samo jednoj dosljednoj primjeni zakona. Mi smo imali kvalitetne zakone, ne kažem da Uzet ?u za paralelu a vjerojatno ?e vas to i za?uditi to je službeni podatak. Republika Austrija ima 8,2 milijuna stanovnika. Ta ista republika ima 1750 sudaca i 12 tisu?a neriješenih predmeta, odnosno predmeti koji su u tijeku rješavanja. Republika Hrvatska skoro na pola manja 4,4 milijuna stanovnika, 1880 sudaca plus zahtjev za nova 303 suca milijun i 200 tisu?a neriješenih predmeta. Dakle u jednoj ve?oj državi da i danas nismo, ali kroz sve te silne zakone je došla nova grupa zakona, pa je došla nova grupa amandmana dakle stvorio se zapravo jedan košmar koji danas doprinosi da imamo toliko sudova i pitanje da li svi sporovi trebaju biti predmeti rješavanja nad sudovima da smo došli do cifre koju ?emo u pravo navesti.

Novinarka (Maja Sever): Što bi vi u?inili?

Zlatko Grbaši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Što bi u?inio? Pazite zakoni ne vrijede samo za gra?ane RH, nego zakoni vrijede isto tako za sudstvo. Kontrola ako u zdravstvu imamo kontrolu našega rada treba isto tako kontrola biti kroz sudstvo. Imamo kvalitetne suce, imamo mladih, srednjih, starijih generacija. Vidjeti gdje je u svemu tome problem da se to po?ne kona?no rješavati. Mi to možemo riješiti, što kažem i sudstvo je podložno isto tako zakonima RH.

Novinarka (Maja Sever): Koliko mislite da tu ima prste korupcija? Hrvatska je po mnogim istraživanjima, mišljenja gra?ana, ali i po službenim istraživanjima visoko na ljestvici korumpiranih zemalja?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Država Hrvatska nažalost nije u lijepom svijetlu u svjetskom prostoru zbog toga. Smatra se da je iznimno visoko korumpirana. Kad kažem država mislim na sve oblike korupcije. Kako to suzbiti? Svakako ne na na?in koji se spominjao prije nekoliko godina. Citiram: "Milo je predloženo da se svima koji su u blizini društveno vrijednih dobara ili funkcija dadu toliko velike pla?e da ?e biti ve?e od onoga što mogu ukrasti". Dakle glupi prijedlog za suzbijanje korupcije doista je teško domisliti. A konzekvenca je krajnje amoralna, to ?e re?i da privatnu amoralnost, privatni nemoral, dakle u korupciji to trebat sprije?iti javnim nemoralom. Upravo tragom toga htio bih re?i što valja ?initi. Država štiti op?e dobro i to je njena primarna funkcija. Korupcijom je ugroženo op?e dobro. Država je dužna štititi op?e dobro i društvene vrijednosti. Dakle država je dužna suzbijati korupciju i to svim sredstvima kojim može, dakle represivnim i bilo kojim drugim koje država ima na raspolaganju. Ali htio bi spomenuti jedan poseban problem javno raspoloženje. U nas gra?ani su zauzeli jedno stajalište koje mi se ?ini lošim. Naime da je korupcija nešto poput prirodne pojave. Nepromjenjiva, ne možeš ništa, prilagodi se postoje?em stanju stvari i takvim trendovima jer se ništa ne može u?initi. Moj zaklju?ak je ovaj. Valja u javnosti zapravo razvijati svijest o tome da je korupcija zajedni?ki problem i da ga ?ak niti državna represija sama sobom ne može riješiti, nego jedino u nekakvoj kombinaciji državnih mjera i javnoga pritiska da se suzbiju o?igledni oblici korupcije.

Novinarka (Maja Sever): Dakle probuditi svijest ljudi o tome daj e to problem koji treba zajedno rješavati.?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Da to bude javna tema zato se o korupciji raspravlja kao javnom problemu

Novinarka (Maja Sever): Gospo?a Dobranovi? je predsjednica Saveza udruge invalida Postaviti ?u vama pitanje o umirovljenicima ne?u vam postaviti pitanje o invalidima. Vjerujemo da ?emo do?i do toga, samo sam htjela upoznati gledatelje sa vašom funkcijom. N , vi ?e te malo više govoriti o socijalno osjetljivim temama Gospoda su govorili o gospodarstvu o poreznoj politici recite vi što vaši ljudi što vaša lista nudi umirovljenicima?

Mirjana Dobranovi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Pa ovako milijun umirovljenika zaista je velik broj ljudi u našoj zemlji. Isto tako veliki je broj ljudi koji izražavaju nekakvo nezadovoljstvo. Mirovine su male i ?itavo vrijeme imate osje?aj da su umirovljenici zanemareni da o njima nitko ne vodi brigu. Me?utim moramo biti svjesni da jedino pove?anjem gospodarske mo?i može se umirovljenicima sko?iti u pomo? i u?initi nešto za njih. Do tada vrlo je teško imati iluzije da ?e nekakva pove?anja sama od sebe do?i i zato mi se ?ini važnim biti upravo uz gospodina Mikši?a koji ?itavo vrijeme govori o radu, zapošljavanju, o pove?anju gospodarske mo?i . Kada sve to riješimo onda ?emo vrlo jednostavno i lako rješavati ova pitanja

Dubravka Bjegovi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Možda bi se na ovo vaše nadovezala sa jednom konstatacijom da u Hrvatskoj imamo nazovimo to tako dvije kategorije umirovljenika sa mog osobnog gledišta. Ono je sljede?e : " Da odre?eni broj umirovljenika je starosne dobi 65 i više godina i to smatram da je normalno umirovljenje. No me?utim cijeli niz ljudi otišao je u mirovinu ne bi sada željela elaborirati zašto ali iz opravdanih, a iz nekih inih razloga. Upravo ta kategorija pedeset godišnjaka recimo pa na dalje koja ?ak i danas odlazi u mirovinu ako se želi neko poduze?e da tako kažemo rasformirati privatizirati i tome sli?no O tom broju ljudi mislim da se mora država pobrinuti.

Novinarka (Maja Sever): Na koji na?in?

Dubravka Bjegovi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Svojim poticajnim mjerama svojim programima dakle država je ta koja mora ako pojedinac, a to više nije pojedinac nego veliki broj pojedinaca koji zna?i optere?uju državni prora?un njima se mora pomo?i na na?in da na?u nešto novo dakle to su još uvijek radno sposobni ljudi koji jednostavno moraju ideje ako ih nemaju sami kako na?initi neko dobro dakle pružite im ideje za rad i mislim da je funkcija države.

Zlatko Grabi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Samo naše drage dame da nadopunim 0,94 Hrvat zna?i ni jedan cijeli radi za umirovljenika to je podatak za prošlu godinu a za ovu godinu mislim ?ak da je ispod 0,9 molim to nisu svjetski kriteriji. Znate koji su svjetski kriteriji 4 :1 2:1 to je ve? jako loše 54 g je prosjek penzionera u Hrvatskoj Što je najniži prosjek penzionera u cijelom svijetu.

Novinarka (Maja Sever): Gospo?a Dobranovi? ja ?u ipak bez obzira na pitanje izborna predizborna. Ja ?u vas ipak pitati kao predsjednicu Udruge što bi u?inili za invalide ukoliko do?ete na vlast?

Mirjana Dobranovi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Hvala Vam puno to je meni najdraže pitanje . Dakle zaista osobe sa invaliditetom kao jedna manjinska grupa sada govorim o njima, jer zaista jesu manjina. Oni se ?esto puta osje?aju kao gra?ani drugog reda. Zašto? Zato što nemaju pristupa?nost javnim objektima stambenim objektima stambenim zgradama školama bolnicama vrti?ima zdravstvenim institucijama centrima za socijalnu skrb Dakle to je nešto što njih ?ine gra?anima drugog reda i to se u Hrvatskoj može izbje?i . Imamo pozitivne propise, naro?ito sada donošenjem zakona o gradnji neke stvari ?e se u Hrvatskoj mijenjati i ja vjerujem da dolazi bolji dani i u Hrvatskoj za osobe sa invaliditetom .

Novinarka (Maja Sever): Kada smo ve? kod tema za odre?ene skupine gra?ana Hrvatske Recite mi što ?e te vi u?initi po pitanju jedne velike skupine a to su hrvatski branitelji ?

Mirjana Dobranovi? Neovisna lista Borisa Mikši?a): Hrvatski branitelj zaslužuju našu zaista veliku i dužnu pažnju i poštovanje. Me?utim ono što mi se ?ini meni osobno najve?a greška prema braniteljima je u?injena upravo na ovu temu prije što smo razgovarali, a to je da su oni umirovljeni . Veliki broj njih je u mirovini ali istodobno veliki je broj onih koji nisu došli do nikakvog zapošljavanja do nikakvog radnog mjesta i oni su zbog toga nezadovoljni. Najvažnije i najve?i dug ?emo vratiti našim braniteljima na na?in da im vratimo ljudsko dostojanstvo kroz rad i zapošljavanje to je najvrednije i u tom smislu treba najviše raditi na tom planu sa njima. To su mladi ljudi. Evo govorili smo i o umirovljenicima do 50 g.. Mladi ljudi ?ija životna filozofija mora biti rad uklju?ivanje i osje?aj dostojanstva.

Novinarka (Maja Sever): Po vašem mišljenju koliko bi ljudi trebalo ostati još u Hrvatskoj vojci ? Jeste li za ukidanje vojnog roka? Za kakvu reformu? Jeste li za reformu?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Profesionalizacija vojske je europski trend i sasvim sigurno ?vrsto opredjeljenje hrvatskih mladi?a, a ja mislim da bi o tome trebalo dobro razmisliti. Ve? nekoliko godina sudjeluje u me?unarodnim raspravama o profesionalizaciji vojske od Belgije do Njema?ke. Jedno upozorenje nijedna zemlja nije prehitro kro?ila u tako krupan zahvat. Drugo zemlje primjerice poput Belgije koji imaju potpunu profesionalnu vojsku upozoravaju na ?itav niz problema sa tim vojnicima . Vi znate da je vijek tih vojnika vrlo kratak da to vrlo mali ljudi izlaze iz vojske nesposobni za uklju?ivanje civilni privredni život. Da su ?itav niz socijalnih psiholoških inih problema s tim povezano. Drugo Njema?ka se još uvijek gr?evito i snažno bori protiv profesionalizacije vojske zadržava jedan oblik miješane profesionalne ro?ne vojske. Što to on nama govori . Ja jesam za profesionalizaciju vojske ali i za nešto što u nas treba ozbiljno porazgovarati. Profesionalnu vojsku koja ?e imati svoj "background " u sustavu mobilizacije predvi?eno za potrebe nacionalne obrane i dobru pri?uvu. Bez pri?uve nema obrane. Uz još jednu napomenu Hrvatska nije na prostoru koje je mirno niti je mogu?e predvidjeti mir dugo vremena.. Ovaj jugo istok Evrope je nemiran ima kriznih to?aka koji nisu doduše izravno na Hrvatskoj državnoj granicama ali su vrlo blizu. Dakle potrebe nacionalne obrane zahtijevaju dosta snažnu obranu jezgro koje može biti profesionalna vojska ali tu mora biti jedan širi sustav nacionalne sigurnosti obrane .I mi bi smo se upravo za tu promišljenu politiku postupne profesionalizacije založili. Odbacuju?i delitanske pristupe koje smo prigode imali slušati od jednog ranijeg ministra obrane koji je najavio za dva mjeseca potpunu profesionalizaciju . O?igledno baš puno ne zna o tome što je vojska i koji se problemi pojavljuju sa tom profesionalizacijom.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Grba?i? vi ste dr. medicine Kirurg Imam opet jedno pitanje za vas ponovo brojke Za po?etak svaka peta kuna ide za zdravstvo

Zlatko Grba?i? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Odli?no vi ?ete po?eti sa pet a ja ?u to poja?ati. Oko 400$ po glavi stanovnika ulaže se u hrvatsko zdravstvo. Susjedna Slovenija 1500$, Europa koja nam je ovdje toliko blizu na sat vožnje automobilom 5-7 tisu?a $. Od nas zahtjeva da dajemo usluge koje ?e biti na nivou europskog zdravstva što je interesantno mi to i dajemo . Hrvatsko zdravstvo je stvarno hijearhijski ustrojeno to je pokazano u domovinskom ratu. Ne znam koje se tako dobro pokazao kao što smo mi. Mi smo u roku 24sata bili spremni bili pre?i iz mirnodopskog u ratno. Danas doživljavamo sankcije mi smo ljudi koji radimo koji znamo gdje je svjetina ljudski život gdje je zdravlje i briga me?utim to se ne poštiva u smislu od onih mjerodavnih koji nama su glavni Ministarstva zdravstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Naime ku?a kada se gradi, gradi se od temelja temelj u zdravstvu je primarna zdravstvena zaštita išlo se na formiranje obiteljskog lije?nika koji bi se brinuo o kompletnoj obitelji dobili smo jednu takvu situaciju da je jedan ?lan 5 km kod jednog doktora ovaj kod drugog doktora nije se ništa napravilo pacijenti su tokom no?i nepokriveni i preko vikenda, blagdana isto tako apsolutno nepokriveni u tom dijelio Lije?nici isto tako to trpe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer su niske vrijednosti koje oni dobivaju za pla?anje pacijenata prisiljeni su da se prekapacitiraju sa pacijentima i tada pada njihov nivo usluga prebacuju se na sekundarno to su naše županijske gradske bolnice koje rade u uvjetima kako rade. Nekada smo imali kontrolu odljeva pacijenata.

Novinarka (Maja Sever): Sada je 11 sati i 35 min još imamo 1o minuta i pola pitanja nismo prošli morate se skratiti ali ne morate možemo stati na 16. pitanju ali mi probajte ukratko program jednostavno na pitanje odgovoriti što kra?e. Evo završit vi pitanje zdravstva pa onda idemo dalje sa temom jer stvarno imamo malo vremena.

Zlatko Grba?i? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Dakle imamo rješenje kako da hrvatsko zdravstvo napravimo konkurentnim europskom zdravstvu. Mi se uklapamo od Nove godine ve? u tom obliku specijalizacije.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Jantol Povezati ?u pitanja da malo brže krenemo me?unarodni položaj Hrvatske, ulazak u EU i vezano sa tim suradnja sa Hagom Kakav je stav vaše liste ? Ho?e li na koji na?in kojim tempom Hrvatska u EU? Što treba u?initi ? Vaš odnos prema sudu u Hagu?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Vrlo kratko kada ?e Hrvatska u?i u EU nitko ne zna, pa ne znamo ni mi. Mogu kazati da procjenjujemo da je teško povjerovati da ?e Hrvatska u?i 2008.godine. Osobno ne vjerujem i to iz dva razloga. Prvo zato što odluka o tome ho?e li se Hrvatska primiti u tu Europsku zajednicu država i naroda jest politi?ka odluka., a europske asocijacije imaju svoje kriterije .Znamo ih nemamo vremena o njima razgovarati, ipak su više-manje proizvoljni imaju svoje kriterije Koliko znam ovoga trenutka nisu spremni za donijeti takvu odluku. Drugo po mom sudu ?ak i važnije govorimo sasvim otvoreno Hrvatska nije spremna za EU. U?i u europsku asocijaciju takvoga tipa u nas se ozna?ava kao jedan oblik politi?kog priznanja ili pak na?in korištenja prava koje bi država koristila iz te asocijacije. Me?utim rijetko se govori o obavezama, o dužnostima o pravilima koja se moraju poštovati od proizvodnje pojedinih vrsta višnje pa do pravila koje se primjenjuju organizaciji državnih službi. Ukratko u nas se previše zapravo govori o tome kao dan nam neposredno predstoji ulazak u EU, a pripreme nisu izvršene.

Novinarka (Maja Sever): Suradnja sa Hagom?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Haški sud je organ Ujedinjenih naroda mi smo ?lanica ujedinjenih naroda što više Hrvatska je donijela zakon o suradnji sa Haškim sudom iz toga proizlazi jasna obaveza. Mi moramo djelovati prema zahtjevima Haškog suda i to onakvim kako ih oni nama dostavljaju Nažalost tome je tako.

Novinarka (Maja Sever): Zna?i suradnja apsolutno da. Pitati ?u gospo?u Bjegovi? zapravo još niste ni na jedno pitanje odgovorili. Vi ste dekanica fakulteta u Zagrebu gospo?a Dubravka Bjegovi? recite mi to je sada vaša struka koliko i kada ulagati u znanost Koji su vaši projekti?

Dubravka Bjegovi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Projekti su znani. To je poboljšati ulaganje u znanost. Naime, Hrvatska je predzadnja u Europi po ulaganju u znanost. Malo to je premalo dakle 0,5% ako se mi svojim zalaganjem popnemo da tako kažem iznad 1% mi ?emo za po?etak biti zadovoljni. Dakle treba ulagati više, Hrvatska ima sjajnih znanstvenika, Hrvatska ima sjajnih ljudi koji su se uklopili u svjetske razmjere koji djeluju po cijelom svijetu, no me?utim moram re?i imamo kvalitetu a ne kvantitetu Hrvatska ima 7% visokoobrazovanog kadra ako spomenemo jednu Finsku koju je spomenuo gospodin Mikši? ona je na 40%.ono ?emu trebamo težiti Finska je zemlja koja je veoma sli?na Hrvatskoj populacija je oko 5 milijuna dakle oni imaju 28 Sveu?ilišta i 35 Veleu?ilišta Ja mislim da brojke govore veoma ilustrativno. Mi moramo svoju naciju obrazovati što nam je više mogu?e, a to se ne može bez ulaganja. Dakle više ulaganja u znanost.

Novinarka (Maja Sever): Koliko ?e te ulagati u ekologiju?

Dubravka Bjegovi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a):Mogu ja re?i ako može možda da uvedem gospodina Mikši?a ali nešto moram re?i po tom pitanju zato što mislim da je upravo on taj koji može tu doprinijeti. Na primjeru njegove firme koja je sjajno organizirana koja funkcionira u državi koja ima veoma stroge zakone ekološke zakone . Ja sam se osobno uvjerila kako se vrlo jednostavno zakoni poštuju. To je gledaju?i prirodu znate. Recimo tvornica gospodina Mikši?a ispušta svoje otpadne vode u jedno jezero koje je neposredno do tvornice i ja sam vidjela kako se na ispusnoj kanalizaciji lijepo pr?ka dabar Dakle u tom istom jezeru žive ribe koje lijepo golim okom vidite kako plivaju Dakle priroda je kontrolirala upravo tu ekologiju i to moramo i mi u?initi Znate u našim vodotocima da nam plivaju ribe to ?e biti lijepi pokazatelj kako štitimo taj okoliš, a osim toga gospodin Mikši? ima svojih patenata u podru?ju ekologije.

Boris Mikši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): To vam je jedan primjer kako se od ekologije može napraviti jedan dobar biznis. Ovo vam je jedna plasti?na obi?na vre?ica kao svaka druga. Me?utim plastika je napravljena iz brašna dakle iz poljoprivrednih proizvoda . Umjesto da kupujemo skupu naftu iz uvoza mi možemo takvu plastiku proizvoditi na našim njivama. Ta plastika se potpuno razgradi kada je jedanput pod zemljom u vremenu od šest tjedana potpuno nestane i nema ništa više što bi moglo zaga?ivati . To bi bila jedna tehnologija koju bi mi mogli razviti i proizvodnju u Hrvatskoj jer to je ogromna mogu?nost . Gledajte ne samo da je ekologija problem što se ti?e proizvodnje tvornica i tako dalje ona se može okrenuti u dobar profitabilni biznisi u tome je poanta.

Novinarka (Maja Sever): Dakle vi ve? imate konkretne i ožitvorene projekte o zaštiti okoliša to je dobro. Pošto imamo još par minuta Ja bi prepustila gospo?ama za po?etak da kažu malo o ljudskim pravima, pravima manjina i položaju žena Meni je drago da su dvije goš?e po prvi puta od kada ja vodim emisije s nama u studiju. Stvarno mi je to drago moram priznati Recite što kra?e o tim temama kako bi nositelji svoje liste ostavili završnu rije?.

Dubravka Bjegovi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Kada ste spomenuli da ste nas dvije ovdje što je nama osobno zadovoljstvo. Ja bi napomenula da je na listi Borisa Mikši?a 43% žena. Dakle on je ve? na svojoj listi iskazao kakvo je njegovo mišljenje obzirom na položaj žena, a i svog osobnog iskustva tijekom godina rada koje dosta plodno moram re?i da su žene izvrsni radnici da su one osim što su odgovorne kao majke da im je priroda dala da su jako odgovorne na poslu. Mislim da moramo žensku populaciju u?initi dakle odgovornom ali je postaviti i na mjesta koja bi joj pripadala u ve?oj mjeri. Nego što je to dosad

Mirjana Dobranovi? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Položaj žena u hrvatskoj ovisi o ženama samima. One su te koje ?e se izboriti za svoja prava za svoje dostojanstvo, za svoj ugled i naša je preporuka ženama borite se za svoja prava

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Mikši?u na kraju obe?anje bira?ima

Boris Mikši? (Neovisna lista Borisa Mikši?a): Vizija za Hrvatsku. Vizionari su ljudi koji imaju taj prirodni dar da vide preko horizonta Primjer jednog ?ovjeka koji je otišao u daleki svijet Nikola Tesla Naš ?ovjek vizija ogromni rezultat za tehnologiju takve ljude trebamo zadržati u hrvatskoj a ne dozvoliti da oti?u u tu?inu. Oni svoju viziju ostvare u našoj domovini. Pogledajte si primjer General Electric koji je postao radom Nikole Tesle. Takve kompanije nam trebaju u Hrvatskoj Da se vratimo na po?etnu temu kad je ekonomija viša društvo cvijeta to je osnovna tema kapanje naše ovdje i ja ukoliko do?e do toga da nas narod izabere za saborsko mjesto ja se unaprijed odri?em saborske place saborske mirovine i svih onih beneficija koje to mjesto donosi i dajem ih u dobrotvorne svrhe. To je moje obe?anje i na kraju bi htio re?i dajte nam vaš dobar glas to je tema naše kampanje.

Novinarka (Maja Sever): Hvala vam ja ?u vam zapamtiti ovo zadnje obe?anje odricanje pla?e i imovine i beneficija i hvala lijepa što ste bili kod nas na Prisavlju. Hvala što ste sudjelovali u programu vjerujem da su vas glasa?i ?uli želi vam puno sre?e 23.studenog.