Novosti

Naslov:

Jesu li predsjedni?ki kandidati zdravi?

Izvor:

HTnet

Datum:

14/12/2004

ZAGREB – Štoviše, neke su vijesti vezane uz predsjedni?ke kandidate pokazale da oni nemaju zdravstvenu legitimaciju za obavljanje bilo kakva obi?nog, fizi?kog posla, a kamoli da su im potvr?ene predispozicije da postanu predsjednik Republike.

Zgodan se primjer na tu temu dogodio u predsjedni?kog pretkampanji Borisa Mikši?a, ameri?kog poduzetnika s hrvatskim politi?kim ambicijama. Mikši? je, naime, najavio da ?e posjetiti tre?u smjenu radnika u Zagreba?kom elektri?nom tramvaju, kao i radnike poduze?a ?isto?a u Zagrebu, piše Vjesnik.

Predsjedni?ki je kandidat želio s njima oprati zagreba?ke ulice, što je dobar predizborni trik. Bio bi to jedini voza? »rolls roycea« na poslu poljeva?a ulica. Teško je pretpostavljati bi li tom prigodom Mikši? tre?oj smjeni u gradskoj ?isto?i pri?ao o tome kako lovi tune na Bermudi, ili o poslovnoj suradnji s obitelji Tu?man devedesetih, no do tog predizbornog sraza bogatstva i radništva ne?e do?i iz vrlo jednostavnog razloga.

Boris Mikši?, predsjedni?ki kandidat, jednostavno nema lije?ni?ku potvrdu za taj posao. Odgovorni u zagreba?koj ?isto?i kažu da on, kao i svi koji žele ?istiti ulice, treba imati zdravstvenu dokumentaciju kako je sposoban obavljati poslove posebne psihofizi?ke sposobnosti. Uz to, trebao bi položiti i zaštitu na radu.

Karlova?ki Taj primjer nije važan samo kao dokaz politi?arskog licemjerja, tako karakteristi?nog za svake izbore. On je zanimljiv jer otvara pitanja: mogu li se na izborima za jednu od najvažnijih dužnosti u državi kandidirati osobe koje nemaju lije?ni?ku potvrdu da su taj posao u stanju obavljati? Mogu li vojskom zapovijedati, i obavještajnu zajednicu nadzirati, politi?ari za ?ije psihofizi?ke sposobnosti nitko nije rekao da su prikladne?

Napokon, na svakom intervjuu za stalni posao poslodavac ?e pitati kandidata ima li on potvrdu lije?nika i sve drugo što država od njega traži. Za posao predsjednika poslodavac su bira?i, a regulator izbora državna tijela.
Njih zakonske odredbe ne obvezuju da provjere kandidate i njihove zdravstvene osobine, nego im samo broje potpise podrške.

To što Boris Mikši? nije »primljen« na jednono?ni posao u karlova?ku ?isto?u, najmanje je njegov problem. On bi te papire, vjerojatno, mogao dobiti. Sumnjamo da vodi ameri?ku korporaciju tešku milijarde dolara - koju je sam osnovao - da je psihofizi?ki nesposoban za rad. Pogreška je njegova izborna stožera što ga nije pripremio za neugodnu situaciju u kojoj se našao, navodi Vjesnik.

No, pitanje je kako bi prošli drugi kandidati da je uvjet za pristupanje izborima besprijekoran lije?ni?ki karton. Bi li cijenjeni nogometni trener Miroslav Blaževi?, nakon nedavne operacije o kojoj su naširoko izvještavali mediji, bio spreman za stresan cjelodnevni posao?

Ima li general u miru Ljubo ?esi? Rojs posljedice ratovanja po Hrvatskoj i BiH? Osje?a li predsjednik Stipe Mesi?, najvremešniji kandidat na izborima, teret godina? Je li s Jadrankom Kosor, dugogodišnjom novinarkom, sve u redu, nisu li godine provedene u jednom od najstresnijih zanimanja ostavile traga? Može li Ivi? Pašali?, koji je u politici ostario, nastaviti žestokim tempom svakodnevnog stresa?

Odgovore na ta pitanja mogu dati isklju?ivo sami kandidati. Niti jedan se o vlastitu stanju zdravlja ne izjašnjava. ?uvaju li oni te podatke s razlogom ili je rije? o tome da ta pitanja smatraju previše privatnim, osobnim i neprikladnima za iznošenje u javnost uo?i izbora. Hrvatska javnost, iz vlastita iskustva, ima ih razloga postavljati. Bolest važnih politi?kih ljudi utjecala je, kako je poznato, na stanje nacije i politi?ke promjene u državi.

Fatalno oboljenje prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tu?mana, koje je paraliziralo zemlju na nekoliko mjeseci, najbolji je primjer da se informacije o zdravstvenom stanju politi?kih lidera ne smije prikrivati.

Tada smo bili svjedoci zataškavanja i nepravodobnog informiranja javnosti o predsjednikovoj bolesti, što je za posljedicu imalo nerazjašnjene afere - poput raspisivanja parlamentarnih izbora u prosincu 1999. - o kojima se do danas raspravlja.

Bolest i smrt jugoslavenskog diktatora vo?e Josipa Broza Tita tako?er predstavlja znakovit primjer neinformiranja javnosti o zdravstvenom stanju važnog politi?ara.

Predsjedni?ka predizborna kampanja podsjetila nas je na potrebu da politi?ari, uz porezni karton i imovinsku karticu, pokažu javnosti i svoju zdravstvenu legitimaciju. No, ni drugi istaknuti politi?ari, od gradona?elnika do saborskih zastupnika, ministara i premijera, ne bi trebali oklijevati da to u?ine.
Tako nas banalan doga?aj, iz Karlovca koji nam je pokazao da jedan predsjedni?ki kandidat ne može raditi ni u ?isto?i, ne?e tjerati na postavljanje logi?nih, no za dio aktera politi?ke scene možda neugodnih pitanja.