u
Prosvjedi potpore Borisu Mikšiću
 
 

Izvršna vlast ima potpunu kontrolu pravnog sustava!

Razgovor sa gosp. Šepićem, sucem Vrhovnog trgovačkog suda Republike Hrvatske na hrvatskom radiju u Chicagu

Galic: Gospodine Sepicu dobro došli u hrvatski radio program “Lijepa Naša” iz Chicaga!

Sepic: Hvala. Bolje Vas našao.

Galic: Vi ste ovih dana izisli u javnost  sa detaljima o tome zapravo  sta se sve dogadja na Vrhovnom trgovackom sudu u Republici Hrvatskoj.  Vi ste u ovom trenutku jedan od tih sudaca.  Bili ste prije i predsjednik tog suda.  Je li to točno?

Sepic: Jeste, točno je.

Galic: Zapravo, o čemu se radi?  Što Vas je ponukalo u ovom trenutku da iznesete svoje stavove u javnost i možete li za nase slušatelje iznijeti pojedinosti koje ste već na nekim drugim mjestima iznijeli u javnost?

Sepic: Ja bih najprije vrlo ukratko rekao da mene optužuju da sam ja, kako je bio raspisan natječaj za predsjednika Visokog trgovačkog suda,  izišao s ovim informacijama nakon sto je raspisani natječaj za predsjednika Visokog trgovačkog suda bio poništen.  Jasam sve ovo sto ću sada reći, što je bilo prije – ja sam pokušavao iznijeti kroz 4-5 godina i u našem novinstu, televiziji itd.   Ja sam zapravo bio medijski blokiran.  Sve ono o čemu sam ja govorio nije nikada izišlo tamo gdje je trebalo tako da se ne može reći da sam ja šutio.  Ja sam pokušavao ali nisam uspio.  Sada  iz nekog razloga ta medijska blokada je puknula. Ja ne znam iz kojeg razloga – ja ne bi sada s tim zamarao slušatelje.

Osnovna stvar je u tome, u odnosu između izvršne vlasti i između sudbene vlasti.

U svim demokratskim zemljama  te vlasti su odvojene. Kod nas je nažalost takva situacija da formalno pravno i ustavno pravno su te vlasti odvojene.  Međutim, i cijela moja priča ide zapravo za time da se dokaže da su te vlasti…da postoji jedan strašan utjecaj izvršne vlasti na… nije strašan,  mislim da je jedna totalna kontrola izvršne vlasti nad sudbenom vlasti.

Vi imate recimo situaciju da predsjednike sudova ne biraju suci nego  vam konačno bira  ministar pravosuđa,  ministar vam bira predsjednike sudova.  Onda suce ocijenjuje, znači rad sudaca ocijenjuje predsjednik suda a predsjednik suda je zapravo izabran od izvršne vlasti. Prema tome izvršna vlast ima neposredan utjecaj na funkcioniranje sudbene vlasti.

Ja sam se uvijek – ja sam skoro osam godina bio predsjednik Visokog trgovačkog suda – i ja sam se prije nego sto je doslo do svih ovih promjena – a promjene su došle negdje 2000. godine kad je SDP došao na vlast -  prije su predsjednici sudova bili neovisni, ovisili su isključivo o volji sudaca.  Sada vam je došla cijela situacija da više praktički  predsjednici sudova …. evo moj primjer,  moj primjer… ja sam se natjecao i dobio od sudaca plebiscitarnu podršku meni i onda ministrica poništava natječaj. Meni se to već događa drugi put.  2000. godine se dogodilo pa je dva puta bio poništavan natječaj  sve dok me nisu  skinuli. Znate?

Galic: Zbog čega specifično Vi mislite da ministrica ne želi da Vi budete predsjednik tog suda?

Sepic: A gledajte nitko ne voli.. nažalost kod nas postoji poslušništvo, ja bih rekao ali ne poslušništvo u smislu … to je jedan određeni mentalni sklop ljudi.  Mi smo naviknuti u ovim olovnim vremenima, da tako kažem, ljudi imaju zapravo u sebi jedan, nekakav reservatio mentalis, imaju nešto sto ih sprečava da misle neovisno i da misle na slobodan nacin. To se očito u cijeloj toj situaciji iskorištava. A zašto mene vlast bilo…Pazite . mene ni SDP-ova vlast nije htijela premda ja mogu reći, neću se sada hvaliti ali ja sam vrhunski stručnjak trgovačkog prava, ali neće me upravo zbog toga sto sam ja neovisan, sto se ja ne dam manipulirati.  I svi sukobi zapravo dolaze od toga sto ja ne želim da me netko manipulira. Ja želim da to sudstvo funkcionira potpuno neovisno od izvršne vlasti.

Galic: Postoje i drugi primjeri u kojima je po rezultatima očito da je izvršen pritisak na suce na nizim rangovima u različitim dijelovima posla da se dobiju određeni rezultati, da se određene presude donesu u korist pojedinaca radi njihovih političkih ciljeva. Međutim     nevjerojatna je stvar da ste Vi potvrdili da se takve stvari dogadjaju i na Visokom trgovačkom sudu.  Mene zanima kojim se oni mehanizmima koriste da bi izvršili takav pritisak.  Vi ste spomenuli nekoliko takvih pritiska u radu suda na kojem Vi sudjelujete.

Sepic: Ja sam nabrojio dosta toga, dosta tih primjera koji jesu eklatantni i koji su … gdje je doista bilo objavljivanja, pisanja, preuzimanja, recimo za sisačku željezaru je bilo da praktički sud  nije ni vodio stečaj premda je morao voditi stečaj!

Mene zanima kao oni to rade konkretno? Je li Vas netko zovne na telefon, je li Vam spreme pismo ili se dogovori da se sastane na odredjenom mjestu? Na koji način oni fizički, doslovno rade odnosno izvršavaju taj posao?

Pa čujte ovo recimo je bilo, ove primjere koje sam ja navodio, oni su bili vrlo ono fizički… Oni Vas nazovu i kažu daj učini, napravi, znate – dobijete nekakve papire, dobijete…, pozovu vas na nekakve sastanke, pa se na tim sastancima donesu nekakvi zaključci, pa po tim zaključcima bi mi onda trebali funkcionirati.

Da li je jasno na tim sastancima da je recimo ta osoba povezana direktno s premijerom ili sa nekim drugim iz samog vrha vlasti?

Je, je! Pa ja sam bio i kod premijera i kod podpredsjednika.  Ja sam bio recimo kad je bilo za ove banke to sam ja i naveo.  Pa smo onda mi predsjednici sudova dobivali od banaka, pa su nam dali popise predmeta koji bi se trebali riješiti u korist banaka.

To je bilo eklatantno.  Kad sam se ja protiv toga pobunio onda su me zapravo i maknuli. Ja sam rekao da je u pitanju neovisnost sudstva ali …Rekao sam da su to i pitanja radnika, pa pitanje da li ce to funkcionirati…

Vi ste specificno spomenuli ovih dana probleme koji su povezani sa stecajem Slobodne Dalmacije.  O cemu se zapravo radi? Mozete li  reci nesto vise o tome.  Tko je zainteresiran da Slobodna Dalmacija ide u stecaj a tko nije zainteresiran?

Ovako, Slobodna Dalmacija vam je firma koja je bila upala u vrlo velike teskoce. Ona je uzimala kredite od neke firme koja se zove Nova Bela. I tu je davala odredjene mjenice bez pokrica itd. I sad kako oni to nisu vracali, Slobodna Dalmacija to nije vracala, onda je Nova Bela najprije tuzila pa isla na ovrhu pa nisu to mogli naplatiti, pa nema imovine pa su onda predlozili stecaj.   U medjuvremenu je EPH, Paviceva firma Jutarnji list i znate ovo, oni su uredno to kupili Slobodnu Dalmaciju preko Fonda za Privatizaciju.

E sad, kod nas je prijedlog za otvaranje stecaja.  Splitski je sud odbio prijedlog za otvaranje stecaja i sad je taj prijedlog kod nas. Ako bismo mi ukinuli odluku splitskog suda i otvorili stecaj onda bi EPH, koja je kod nas vrlo velika kompanija, onda bi ona ostala bez strasno velikih sredstava.  I zato je zapravo i odredjni pritisak iako to nitko ne zeli reci.  Kad sam ja to rekao meni su tu podijelili svakakvih epiteta da sam nesposoban, da sam nestrucan, ovo ono ali mislim da je to to, ne?

Tko Vam je konkretno rekao da ne otvorite taj stecaj?

Nije meni, jer ja nemam taj predmet pa ne mogu reci. Ali imam dojam da se tamo vrsi pritisak, da se to ne otvori. I kad se o tome pocelo otvoreno govoriti u medijima, onda je zapravo isplivala cijela prica na vidjelo.

Da li postoji procedura na Viskom trgovackom sudu o nacinu na koji se predmeti daju sucima? Da li je to neutralno?

To je u principu neutralno, ide po poslovniku i tko dobije dobije. Znate, ono,  ide po abecednom redu, ne? Ali onda ima niz nacina koji su, ja bih rekao izvan-institucionalni koji djeluju na suce.  E sad netko, neki suci su labilni pa na to pristanu neki nisu pa onda, hajde, onda bude u redu.

Znaci osim zakonski dozvoljenih manipulacija o tome tko ce biti sudac dogadjaju se i druge koje nisu zakonom predvidjene?

Pa postoji  cijeli jedan dio koji je izvan-institucionalan koji nije proceduralan. Znaci ono, znate, nekakvi pritisci, razgovori koji nisu utemeljeni na poslovnicima i pravu itd..  E sad netko tome podlegne a netko ne podlegne, znate?

Jedna od sokantnijih informacija koju ste Vi ovih dana plasirali u javnost jest da Mladen Bajic drzi suce u pokornosti jer ne rijesava predmete protiv njih.  Mozete li reci nesto malo vise konkretno o tome?

Pa gledajte, evo reci cu Vam.  Kod nas svaki sudac ima – sad je zamjenik Bajicev, gospodin Novosel rekao, da posotoji 800 kaznenih prijava protiv sudaca.  Zapravo svaki drugi sudac ima kaznenu prijavu.  Problem je u tome sto bi se te kaznene prijave trebale rijesavati brzo i efikasno.  Znaci onog trenutka kad je ona podnesena ona bi se morala rijesiti.  Medjutim, evo ga,  protiv mene se drzalo ono za Zagrebacku banku neznam nekih 10 godina.  Isto tako ovo sto su mi sad natovarili se drzalo jedno 7 godina od kad se to dogodilo do kad su oni to pokrenuli.  Ali Vam je i s druge strane interesantno da kad smo mi kao udruga sudaca pokrenuli kaznene prijave protiv Zagrebacke banke, Privredne banke, Lukovica, Prke i drugih da je to rijeseno za dva dana, znate?  Znaci to se rijesava brzo a protiv nas sudaca se drzi, drzi stalno u ladici.  Ako vam drze, iako smo mi neovisno sudstvo i ne znamo sta su oni dobili, ali ako vam stalno stoji evo ja znam iz osobnog iskustva, znate.  Meni su tu prijavu za Zagrebacku banku, deset godina ja o tome…, pazite vi ne mozete reci da to na vas ne utjece, da vam to ne smeta, da vas to ne muci, da vas to... Pa onda ili me optuzi ili me ne optuzi, to vam je jedna  nezahvalna situacija.  Onda sto vam je najbolje recimo kada se ta prijava za Zagrebacku banku protiv vas kao suca odbaci prvo vi uopce ne znate da li ta prijava postoji ili ne postoji, onda kad vam se odbaci vi nikada ne dobijete nikakvo rijesenje, nikakav papir da je to odbaceno ili nije odbaceno. Vi uopce ne znate sto se zbivalo.  To je ono sto je najgora stvar od svega.

Onda ta izvjesnost. Oni da kazu obavijesti protiv tebe su, protiv tebe postoji kaznena prijava ta. ta i ta.  Daj se izjasni kazi nesto, ja recimo za ovu prijavu za Dermu protiv mene ja uopce ja nisam znao za tu prijavu do dana danasnjeg ja nisam znao da to postoji. Nakon 7 godina odjednom drzavno odvjetnistvo, a to je nekakva anonimna prijava, i sad odjednom drzavno odvjetnistvo, vjerojatno su me htijeli sprijeciti u izboru za predsjednika suda, sad su to odjednom izvlaci. Razumjete?

Da, da.

To se moze izvuci bilo kada ako vas zele prisiliti da vi nesto ucinite ili nesto ne ucinite.

Vi ste rekli da je supruga gospodina Bajica zastupa Dalmu u tom stecaju?

Jest.

Implikacija je da tu postoji sukob interesa? Mozete li biti malo specificniji?

Pa gledajte, pazite ja nisam rekao.. ja ne znam… Ja cu vam ovako reci.  Cijeli Split bruji, cijeli Split zna da ona je zena od gospodina Bajica. Meni su rekli da nije zgodno se njoj zamjeriti i bilo je masu… ali ja sam prvi koji sam se usudio o tome govoriti.

Kako ze zove gospodja?

Ecija Kocis  Bajic.

Oprostite, izvolite.

Ona vam je, ja ne tvrdim da on bilo sto radi ili da bilo sto cini. Ali vam je u ovo mala sredina. Ona zastupa stranke na sudu pa je tu onda uvijek sugestija nemojmo se zamjerati Bajicu jer nikad ne znas hoce li on tebe negdje zakaciti ili te negdje nece zakaciti, znate to su jos uvijek nekavi recidivi komunistickog rezima jer drzavno odvjetnistvo je bilo neprikosnoveno.  Ono sto su oni rekli to je uvijek bilo tako, manje vise bilo je sudjeno tako!  Pardon, ima jedna velika stvar pa da to sada kazem: Prvi put sada protiv mene kad su pokrenuli ovo skidanje imuniteta da je prvi put drzavno sudbeno vijece, prvi puta u povijesti hrvatske drzave da je drzavno sudbeno vijece reklo da oni meni ne skidaju imunitet.  To je veliki znak i demokracije i demokratskih promjena.  Ali hocu to povezati s gospodjom Ecijom.  Konkretno ja nemam protiv nijih nista ali mislim da nije zogdno, nije moralno, nije eticki da zena glavnog drzavnog odvjetnika pa onda ona sad vodi, sudjeluje u masi tih procesa koji nose iza sebe velike novce i tako dalje, s time da ja njih nista ne optuzujem radi toga.

U ovom trenutku, tko je nadlezni gospodinu Bajicu, kome on polaze svoje  racune?

Pazite ovkao, kod nas, drzavno odvjetnistvo je navodno neovisno.  Ali cim se zove drzavno odvjetnistvo ono vam je po drzavom.  Oni zu zapravo, pa isto kao i u Americi i svugdje, zapravo pod rukovodstvom premijera, ne,  i mislim da mora raditi s njima. Mi imamo neku vrstu da su oni autonomni ali cim oni brane interese drzave onda ocito da rade po nalogu, jer su odvjetnici, rade po nalogu drzave odnosno po nalogu izvrsne vlasti.

Tako da je mislim potpuno deplasirano govoriti kako su oni dio sudbene vlasti. Oni nisu dio sudbene vlasti.  Oni su nama kao sucima samo stranka u postupku.

Da, medjutim, formalno gledano njih imenjuje premijer preko Sabora?

Ne, oni imaju svoje vijece, jedino drzavnog odvjetnika imenuje Sabor na prijedlog premijera.

Da, i premijer u bilo kojem trenutku moze donijeti odluku da povlaci tu osobu s tog polozaja?

Pa moze, da se ne lazemo i ne zavaravamo, premijer njemu kaze ucini to i to i on to ucini (kao sto je to svugdje u svijetu)

Vi ste se isto tako dotakli obitelji Crnic.  Mozete li reci nesto za nas malo vise o tome o Jadranku Crnicu i njegovoj ulozi dok je on bio predsjenik ustavnog suda, posbeno sto se tice ovrhe nad Zagrebackom bankom koju je zastupao njegov sin Ivica Crnic po onome sto ste Vi rekli ovih dana?

Pa evo sutra ce izac, u Vecernjaku ce izac, da ja sad ne ponavljam u potkrepljivanju mje tvrdnje, 23. svibnja 2000 je mali Crnic, Ivica Crnic, on je bio odvjetnik Zagrebacke banke, podnio prijedlog Ustanom sudu da se ukine nekakva odluka naseg suda i 23. svibnja je taj isti sud na celu s njegovim tatom to ucinio i 23.je to otislo, to je ovako jedan primjer te povezanosti izmedju jednog i drugog.

Sto je zapanjujuce za mene kao odvjetnika da takve stvari nisu uopce dostupne javnosti znaci strankama koje su ukljucene u taj postupak?

Pa to je sve islo, bolje da Vam to ne pricam sad, duga je prica, to mozemo nekom drugom prilikom, ali je bilo je povezano, bilo je umrezeno, islo je sve vrlo brzo. Nasa greska je bila, mislim greska Visokog trgovackog suda, sto smo mi povjerovali u pravnu drzavu i sto smo povjerovali da to moze funkcionirati.

Mozemo li se onda jos jedno vrijeme zadrzati na ovoj temi pravne drzave? Vi ste misljenja da u praksi ne postoji dioba izmedju izvrsne, zakonodavne i sudbene vlasti.  Definitivno tvrdite da ne postoji dioba izmedju sudbene i izvrsne vlasti?

Gledajte, ja sto se tice odnosa izmedju zakonodavne i izvrsne vlasti, zaprao zakonodavna vlast donosi ono sto im izvrsna vlast servira. Ali ondnosi izmedju izvrsne vlasti i sudbene vlasti: smanjuje se sve vise neovisnost sudbene vlasti. Ja ono kad je pocela hrvatska drzavnost. U to doba je bilo, prvi zakon o sudovima, je to bilo vrlo definirano i jasno je bilo. S vremnom vam se ta neovisnost sudbene vlasti smanjuje i mi zapravo idemo… Ja tvrdim da onaj screening sto je nama sad odgodjen da nije odgodjen zbog nekakve price o Sepicu i tako dalje. On je odgodjen upravo radi toga sto je Europska udruga sudaca locirala probleme u odnosima izmedju sudbene vlasti i izvrsne vlasti i o tome upozorila EU.  I dok se, meni se cini, to ne rijesi, dotle cemo mi imati kao drzava, Hrvatska ce imati dosta velikih problema jer vam predsjednike sudova zapravo imenuje ministar. Onda idemo dalje: ocijenjivanje rada sudaca vam vrsi upravo  predsjednik suda, predsjednik suda koji odgovara izvrsnoj vlasti.  Znaci izvrsna vlast ocijenjuje znaci i suce. To vam je, znate, sve jedna vrsta kontrole koja je, ja ne tvrdim da su suci sveci, ali mislim da bi trebalo unutar, dopustiti da unutar sudbene vlasti da dodje do kontrole da mi sami sebe kontroliramo.  To je jedno vrijme vrlo lijepo i funkcioniralo a onda s vremenom vam se to sve vise smanjivalo.  Znaci ovlasti sudbene vlasti su vam se sve vise smanjivale.

Vi ste rekli da su se odredjene stvari promijenile nakon 2000. godine.  Je li to tocno i za ovo smanjivanje sudbenih ovlasti.

Je, ali mogu vam reci da je sad evo kad je opet dosao na vlast HDZ, ove nove izmjene zakona o sudovima su katastrofalnije nego sto je bilo prije. Tako da su nase ovlasti, ovlasti sudaca da su smanjene maksimalno. Ja sam im rekao mi suci mozemo sada otici u upravu, znaci nismo vise suci.

Jas am vec davno primjetio kritike koje su prolazile prilicno nezapazeno kao da to uopce nije ni vazno, recimo, svi su se slagali da sudstvo u Hrvatskoj ne funkcionira onako kako treba.  Medjutim preko toga se prelazilo olako kao da je to neki mehanicki problem kojeg se moze jednostavno rijesiti. Mogu samo zamisliti kako je to na Vas djelovalo u to vrijme kad su oni iznosili takve zakljucke a Vi ste zapravo bili svijesni cijelo vrijeme da susdstvo ne moze funkcionirati ako nema slobodu?

Znate sta cu Vam reci. Ja sam se uvijek pitao i to mi je bilo ovaj … po cemu bi sudbena vlast, gledajte na nas su uvijek bili napadi, suci su uvijek bili krivi za sve.  Sudovi nemaju nista: nemaju policiju,nemaju.. oni imaju samo nekakav svoj autoritet. Ali sam se uvijek… ja ne tvrdim… medju sucima ima razlicitih ljudi i razlicitih problema. Ja sam se uvijek pitao zasto bi sudbena vlast  morala biti idealna a izvrsna i zakonodavna nisu?

Smijeh…. Znaci kakva drzava takva i tijela te drzave….smijeh. Tako da nisam ja, ja ne idealiziram sudbenu vlast ali mislim da ako se omoguci da sudbena vlast funkcionra kao neovisna i da nadje unutar sebe nekakvu i mogla bi  mi smo imali vrlo efikasne sustave kontrole. Mislim da bi to moglo funkcionirati ali treba odredjeno vrijeme.

U svom osobnom iskustvu sa nekim sucima iz Zagreba na nizem rangu pa cak i na visem rangu ja sam isto tako dobio dojam da su to jako sposobni ljudi da oni jako dobro poznaju te materije, medjutim, da su oni sprijeceni u svom radu bas radi tih politickih pritisaka,

Pa je, pa to je ono sto ja stalno i govorim, ne?  Znaci ne moze nista krenuti kako treba do ne dodje do neophodnih politickih promjena?

Je, je.

Jedna stvar koja me jako puno zanima isto tako, radi se o Dermi.  Mnogi ukazuju na to da je Visoki trgovacki sud zapravo pozajmio novac iz tih fondova i da je taj novac ulozen u infrastrukturu tog samog suda.  Medjutim, ono sto ste Vi, iako je i to zanimljivo s pravne strane kao procedura koja nesto takvo dozvoljava, meni je puno zanimljivije to da su i druga drzavna tijela uzimala novac iz tih fondova.  Vi ste nesto o tome rekli.  Mozete li biti specificni? Tko je uzeo sta i kako je to odradjeno?

Cujte, samo to da Vam velim.  To je bilo prije 7 godina. I sada i jucer,drzavni odvjetnik, gospodin Bajic, njega pitaju da li je drzavno, jer sam ja rekao da je drzavno odvjetnistvo isto uzimalo donacije s razlicitih strana.  I onda on kaze: Da, veli ali od kad sam ja postao drzavni odvjetnik to se vise ne dogadja. (Smijeh) Znaci to su svi radili.  Ja Vam mogu reci da je dobilo i predsjednistvo da je i Predsjednik Tudjman dobio, gore predsjednistvo je dobilo donacije u tepisima od regeneracije Zabok, to je bio tada jedan odredjeni nacin koji mozda nije bio dobar ali nije bio zabranjen.  Mi smo pokusavali u tim situacijama nestasica pokusavali organizirati vlast tako da to sve skupa funkcionira. Ali to nije bilo, pricalo se da je taj sud glamurozan, evo danas ce vam biti na ovome Brisanom prostoru pa cete vidjeti kao je to glamurozno uredjen taj sud.   To su ovako, to je posluzilo u nekakvoj eliminaciji moje kandidature.

Mene bas zanima na osnovu kojih pravila,  recimo to je prilicno nevjerojatno ako se uporedi sa stecajnim zakonima u drugim drzavama, nevjerojatna je stvar da firme koje imaju tolika sredstva zavrse u stecaju. 

Oni nisu trebali ici u stecaj, znate. Medjutim kod nas je bio, takav je bio zakon, oni su otisli u stecaj. Na koncu je ta firma zavrsila na taj nacin da su svi vjerovnici podmireni 100% ostalo je 24 milijuna kuna ali to je prema tom zakonu bilo drustveno vlasnistvo i da Vas ne zamaram, uglavnom je zapravo doslo vam je do sjedinjenja duga tako da ja ne vidim ja tu da je bilo… s tim da ja imam sve kad sam ja ulazio u to ja nisam ulazio sam i samoinicijativno ja sam imao i od ministarstava i od premijera i ne znam sta, za sve sam imao dozvole.  (Smijeh)

Naravno Vi niste od toga imali nikakve osobne koristi.

A da, od toga nista nisam imao ali dobro…

Hvala Vam puno za ovo vrijeme koje ste odvojili za nas i za sam kraj mozee li nam reci kako Vi razmisljate o tome, kako vidite ovu situaciju u privatizaciji u kojoj mnoga poduzeca odlaze u stecaj radi toga sto imaju ogromne obveze prema drzavi.  Nakon sto se ta poduzeca formalno privatiziraju i dobiju privatne vlasnike  cesto puta drzava im oprosti sve te dugove koji su ih otjerali u stecaj. Kakva su Vasa razmisljanja na tu temu?

Gledajte, ja u nacelu sam uvijek bio protiv stecajeva jerk ad otvorite taj jedan stecajni vrtlog onda taj vrtlog guta i onda vam ulaze u stecaj i firme koje i ne bi trebale zato sto su njihovi dobavljaci u problemima i ne znam sta.  Meni se cini da  veliki broj firmi ide u stecaj i zato sto im drzava ne placa ono sto im duguje. Ali postoji i ono sto ja zovem automatksi okidac.  Onog trenutka kad ispunite te uvjete za stecaj bez obzira tko je bio ili tko nije bio onda mi moramo otvoriti stecaj.  Da li je to pametno ili nije pametno to je pitanje ekonomista ili .. ja tvrdim da bi drzavi bilo daleko bolje i pametnije da te dugove odmah oprosti, mislim otpise te dugove, jer se ona od toga nece obogatiti ili steci neke koristi.  To bi bila neka vrsta pomoci. Ali to je pitanje ekonomsko to nije pravno pitanje.

Ali opci je dojam da se to  koristi da se stecajni postupci koriste da se nagrade ljudi koji su poslusni u politickom smislu.  Znaci njima se..

Je, pa vjerojatno je, da.

Vi se slazete s tom konstatacijom?

Je, je, slazem se bez daljnjega.

Hvala Vam jos jednom za vrijeme koje ste izdvojili za nas

Slobodna Dalmacija Vam je firma    mjenice bez pokrica.  Kako oni to nisu vracali

800 kaznenih prijava protiv sudaca. 

objavljeno: 28/03/2006 20:47:12   


 


 
 


Linkovi


YouTube - Kako ubiti Borisa Mikšića
Kako ubiti Borisa Mikšića 1/4
Kako ubiti Borisa Mikšića 2/4
Kako ubiti Borisa Mikšića 3/4
Kako ubiti Borisa Mikšića 4/4


YouTube
Osnivanje Eko klastera Osnivanje Eko klastera
Jajanov dnevnik, svibanj 2011

Moris Bikšić
Moris (Boris Mikšić)



Pljačka stoljeća, dokumentarni film


DOME SLATKI DOME
Grb obitelji Mikšić koja potječe iz okolice Lukavca u Turopolju (cca 1237. godine)


Video galerija
Boris Mikšić - Pjesme moje mladosti
Boris Mikšić - Pjesme moje mladosti, , 07.08.2017
Country Strike - Teardrops of goodbye
Country Strike - Teardrops of goodbye, , 17.07.2017
Noćna Mora - Boris Mikšić
Noćna Mora - Boris Mikšić, , 15.10.2006


Ugovor s Hrvatskom
Ugovor s Hrvatskom - Boris Mikšić


Američki san dečka s Trešnjevke


Ove izbore ipak je obilježio Boris Mikšić. Dečko s Trešnjevke koji je vlastitim novcem financirao kampanju, gospodarstveniku bez podrške političkih stranaka, drugi krug pobjegao je u posljednji trenutak. Iza sebe je ostavio iskusnu političarku Đurđu Adlešić, HSP-ovu uzdanicu Slavena Leticu, Tuđmanova maga Ivića Pašalića. Građani su nagradili to što je kampanju financirao vlastitim novcem. Njegov uspjeh jasna je i jaka poruka hrvatskih građana političarima - da im sve manje vjeruju. Klasična politička pljuska.
Večernji list, 04. siječnja 2005.



Hrvatski san dečka s Trešnjevke




Boris Miksic knjiga pjesama





Izborni program
Program


Poslušajte novu pjesmu Vladimira Miklera, "Hrvatski san" posvećenu Borisu
"Hrvatski san"


Borisova promidžbena poruka:
Windows Media Video (WMV)


Spot snimili Splićani u čast Borisu prilikom njegova posjeta Splitu 19. -21. rujna 2004. godine
"Za Borisa!"


Plaćeno vlastitim sredstvima Borisa Mikšića